Ovaj policy brief zasnovan je na istraživanju javnog diskursa u Crnoj Gori koje otkriva obrasce političke polarizacije, govora mržnje i stranog uticaja na društvene podjele. Polazeći od premise da demokratija podrazumijeva sukob ideja, a ne neprijateljstvo, pokazali smo kako neslaganje u crnogorskom političkom prostoru često prerasta u demonizaciju protivnika, radikalizaciju javnog govora i sužavanje prostora za racionalnu raspravu. Kroz analizu sedam dominantnih narativa i primjera „loše argumentacije“, prikazali smo kako etikete poput „lažna nacija“, „izdajnici“ ili „strani agenti“ proizvode neprijateljske slike koje onemogućavaju dijalog.

Zaključili smo da je ozbiljan problem nedostatak jasnih standarda dobre argumentacije u crnogorskom političkom diskursu, što otvara prostor za dvostruke standarde, logičke greške i emocionalne manipulacije. Samim tim, svaki pokušaj da se javni govor ‘normativizuje’ u argumentacionom kontekstu, doživljava se kao ‘policijski posao’, odnosno uskraćivanje slobode govora, što je takođe evidentno i u slučaju govora mržnje. Kao odgovor na ove probleme, predložili smo set preporuka koje uključuju uvođenje normi dobre političke komunikacije, reformu zakonskih odredbi o govoru mržnje, jačanje medijske i argumentacione pismenosti kroz obrazovanje, razvoj mehanizama za rano prepoznavanje retoričke radikalizacije, te otvaranje prostora za konstruktivni dijalog među političkim akterima.

Naš zajednički cilj ovim izvještajem bio je da doprinesemo stvaranju političke i društvene kulture u kojoj neslaganje neće voditi neprijateljstvu i antagonizmu, već biti osnova za kvalitetniju i demokratskiju razmjenu ideja. Isto tako, svjesni smo da ne živimo na “slobodnom tržištu ideja”, već u polarizovanoj javnoj sferi podložnoj dezinformacijama: upravo zato, potenciranje dobre argumentacije može izbjeći prizvuk ideološke ostrašćenosti.