Borba bez internih procedura uz (ne)adekvatnu podršku institucija

Na zaposlene u medijima pritisak najčešće vrše predstavnici vlasti, zatim biznis zajednica, a prate ih predstavnici opozicije i drugi mediji.
Najzastupljeniji oblik pritiska je uznemiravanje, ciljani nadzor se nalazi na drugom mjestu a slijede: ekonomski pritisak, uključujući prijetnje otkazom i smanjenje plate.
Takođe, ne mali broj novinara u našoj zemlji suočava se sa drugim oblicima pritiska, kao što su uvrede, prebukiranost zadacima, cenzura, mobing i prijetnje.

Digitalni razvoj, multiplikovao je mogućnosti zastrašivanja pa se novinarima najčešće prijeti telefonskim pozivima i SMS porukama, dok su na drugom mjestu „tradicionalni“ direktni susreti. Društvene mreže su pogodan instrument za pritisak na novinare, kojima se virtuelno ali i fizički prijeti i preko posrednika.
Da bi detaljno pojasnili kako urednici i vlasnici medija reaguju na pritiske koje trpe zaposleni u medijima, te koje institucionalne mehanizme koriste da zaštite kolege, istraživanje koje je prethodilo ovoj analizi, obogatili smo intervjuima sa direktorima i urednicima najgledanijih TV stanica u zemlji, urednicima najčitanijih portala kao i predstavnikom Sindikata medija Crne Gore – organizacije koja broji više od 600 članova.