IZVJEŠTAJ O DOBIJENIM PODACIMA IZ ANALIZE Politička participacija žena u Crnoj Gori ostaje ograničena, a posebno je zabrinjavajuće što se “jaz” ne održava samo kroz formalne prepreke, već kroz svakodnevne narative i prakse u javnom prostoru. Dok zakonski okvir i javne politike nominalno podržavaju rodnu ravnopravnost, u realnom političkom životu žene su i dalje rjeđe birane i imenovane, a njihove političke uloge i glasovi nisu jednako prepoznati kao legitimni. Prema podacima navedenim u analizi, žene trenutno zauzimaju 27,2% poslaničkih mjesta u Skupštini (22 od 81), uz izostanak značajnijeg napretka tokom posljednjih godina . U izvršnoj vlasti, nakon 2020. bilježi se pad udjela žena: u Vladi iz 2020. godine žene su činile 33% kabineta, zatim 20% u narednoj vladi, dok u aktuelnoj vladi žene čine 19,35% . Ovi trendovi nisu samo brojke – oni su signal ko se “podrazumijeva” kao politički akter, a ko ostaje izuzetak. Dodatno, analiza podsjeća da je prisustvo žena u politici izrazito nisko i u samim izbornim procesima: u posljednja tri predsjednička ciklusa (2013, 2018, 2023) postojala je samo jedna kandidatkinja (koja se kandidovala dva puta), dok su parlamentarne liste 2020. i 2023. predvodili muški kandidati. To upućuje na zaključak da postoji dubinski problem političkih ambicija i političke dostupnosti prostora ženama – problem koji nije moguće riješiti samo formalnim mjerama.