Samo za četiri mjeseca 2024. evidentirano je osam napada na novinare, dok ih je 2023. godine, bilo 16, a 2022. je registrovano 28. Novinarke su posebno postale česta meta uvredljivog govora i uznemiravanja u komentarima onlajn medija i na društvenim mrežama.

Problem neriješenih slučajeva napada na novinare prepoznaje i Evropska komisija (EK) koja crnogorsko medijsko okruženje opisuje kao pluralističko i raznoliko. Prema ocjeni EK, vlasti su obezbijedile brz i efikasan odgovor organa za sprovođenje zakona i institucija na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali nije bilo djelotvornog sudskog odgovora na stare slučajeve.

Pitanje zaštite i bezbjednosti novinara prepoznato je kao crnogorski problem i u izvještaju Fridom Hausa za 2023. godinu. Ova organizacija navodi da su novinari koji prate korupciju i organizovani kriminal i dalje izloženi riziku nasilja. Problem Strateških tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP tužbi) sa kojima se suočavaju novinari i novinarke u regionu i u Evropskoj uniji, nijesu izražen problem u Crnoj Gori, iako je zabilježeno nekoliko slučajeva.

Ovom komparativnom analizom daje se pregled zakonodavnog okvira u oblasti zaštite novinara i novinarki u Crnoj Gori, te dostupnih institucionalnih i vaninstitucionalnih mehanizama koji mogu koristiti novinarima i novinarkama kojima je potrebna zaštita od napada i prijetnji u Njemačkoj i Crnoj Gori. Takođe, fokus ove analize i predstavljanje evropskih standarda zaštite medija sa posebnim fokusom na Njemačku i njihove primenjivosti u Crnoj Gori, te načina na koji su institucije odgovorile na najteže slučajeve napada.

• Formirati specijalizovane timove u Upravi policije i tužilaštvu koji će pratiti i istraživati slučajeve napada na novinare i novinarki
• Uspostaviti SOS liniju 24/7 za novinare koje su žrtve napada i prijetnji
• Policija da radi preventivne bezbjednosne provjere u slučajevima prijetnji obezbijediti preseljenje novinara na sigurno mjesto
• Institucije (Ministarstvo pravde, Ministarstvo kulture i medije i skupština tijela) treba da iniciraju usvajanje novih propisa za zaštitu od SLAPP tužbi
• Zakonom predvijeti disciplinsku odgovornost u slučajevima javnih službenika koji namjerno sprečavaju ili ometaju istragu napada na novinare
• Policija, tužilaštvo i sudovi treba redovno da dostavljaju izvještaje o postupanjima u slučajevima napada na novinare Komisiji za praćenje istraga napada na novinare
• Pravosudni organi – policija, tužilaštvo i sudovi – da uspostave jedinstvenu bazu podataka o napadima na novinare
• Obezbijediti da žrtva ima pristup spisima predmeta, da dostavlja dokaze i da dobija informacije o istrazi
• Uraditi bezbjedonosnu procjenu rizika za novinare koji se bave slučajevima korupcije i organizovanog kriminala prije odlaska na javna okupljana
• Uspostaviti jedinstveno samoregulatorno tijelo po uzoru na njemački Savjet za štampu
• Jačati sindikalno organizovanje unutar medijskih kuća
• Obezbijediti kontinuiranu pravnu i psihološku pomoć za novinare žrtve napada
• Jačati nezavisnost i stručnost savjeta u javnim medijima na nacionalnom i lokalnom nivou kroz pooštravanje zakonskih kriterijuma za izbor članova ovih tijela po uzoru na Njemačku

• Uspostaviti mehanizam brzog odgovora na prijetnje i napade na novinare: svi incidenti, prijetnje i kriminalni akti, bilo online ili offline, protiv novinara trebalo bi da budu procesuirani
• Novinari, članovi sudstva i policijskih snaga trebali bi biti bolje obučeni
• Država bi brzo trebala da obezbijedi mjere lične zaštite novinarima istraživačima i novinarima koji rade na temama korupcije, organizovanog kriminala ili terorizma, a koji su prijavili pretnje policiji. Posebna pažnja treba da se posveti mjerama lične zaštite, uključujući upotrebu zaštitnih naloga, za novinarke i novinare koji pripadaju manjinskim grupama.
• Zakonodavstvo i sankcije ne bi trebalo da se primjenjuju diskriminatorski ili arbitrarno protiv novinara i drugih medijskih aktera
• Efikasne mjere treba preduzeti protiv neprijateljskih i podrivajućih akcija ili izjava protiv integriteta novinara od strane javnih vlasti.
• Vlasti bi trebalo da doprinesu stvaranju povoljnog profesionalnog okruženja za novinare i druge medijske profesionalce, uključujući slobodne novinare, i da obezbijede efikasne mjere socijalne zaštite i druge praktične mjere podrške.
• Vlasti, ali prije svega sami mediji, trebalo bi da podrže stvaranje nezavisnog, reprezentativnog i efikasnog tijela za samoregulaciju novinara, integrišući kako novinare tako i medijske poslodavce.