Fotografije, video-snimci i lični podaci koje svakodnevno objavljujemo mogu biti zloupotrijebljeni za krađu identiteta, kreiranje lažnih profila, deepfake sadržaje, ucjene ili druge oblike digitalnog i vršnjačkog nasilja. Razvoj vještačke inteligencije dodatno pokazuje koliko i jedna naizgled bezazlena objava može imati ozbiljne posljedice.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti privatnosti djece. Prije objavljivanja njihovih fotografija i drugih ličnih sadržaja važno je tražiti pristanak, koristiti odgovarajuća podešavanja privatnosti i razmisliti o tome kako bi objavljeni sadržaj mogao uticati na njih u budućnosti.

Odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru podrazumijeva zaštitu sopstvenih podataka, ali i poštovanje privatnosti drugih. Zato je važno pažljivo birati šta objavljujemo, kome omogućavamo pristup sadržaju i kakav digitalni trag ostavljamo iza sebe.

Digitalna sigurnost počinje odgovornošću svakog od nas – zaštiti svoje podatke, poštuj tuđu privatnost i razmisli prije nego što objaviš.

Ovo poručuju vizuali koje je kreirala Aleksandra Radović u okviru kampanje „Moje digitalno pravo“, usmjerene na podizanje svijesti o digitalnoj pismenosti, zaštiti privatnosti i sigurnom i odgovornom korišćenju digitalnih tehnologija.

Kampanja je dio projekta „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji realizuje Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), podržan kroz program „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)“, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.