Borba za lajkove i lična diskreditacija u izbornoj trci za Glavni grad

22/09/2024

Političari u Crnoj Gori, umjesto da se bave stvarnim problemima mladih, koriste digitalne platforme kako bi pridobili njihove lajkove, što se jasno vidi u retorici pred izbore u Podgorici 29. septembra.

Moderni komunikacioni kanali, koji trebaju doprinijeti boljoj informisanosti i političkom opismenjavanju mlađe populacije, sistemski su zloupotrebljeni. Umjesto da se digitalne platforme i tehnologije koriste za poboljšanje demokratskog učestvovanja i plasiranje svih informacija i podataka o programima, te da podstaknu raspravu o njima, dosadašnja kampanja se temelji na ličnoj diskreditaciji oponenata, a po već ustaljenom pravilu, najteže uvrede padaju između onih političkih subjekata koji imaju bogatu zajedničku prošlost. Stoga, građani ostaju uskraćeni za demokratsku diskusiju koja bi formirala jasnu sliku ko i na kakav način odlučuje o njihovoj sudbini i kvalitetu života.

I ovog puta je izostalo političko i građansko učešće mladih na digitalnim platformama, jer one političkim subjektima ne služe za povezivanje i komunikaciju sa onima u čije ime žele da vrše vlast, već za sponzorisanje lične neumjesne retorike koja se ne odnosi na profesionalna obećanja.

Lokalni problemi koji se tiču saobraćajne infrastrukture, nedostatka parkinga, vodosnabdijevanja i čistoće, perfidno su potisnuti temama od „državnog značaja“, dok su avangardna ali teško ostvariva obećanja, nezaobilazan dio medijskog folklora onih koji predvode izborne liste – ali i predsjednika, premijera i brojnih ministara.

Očigledno je politika u našoj zemlji, odavno utočište pojedinaca koji koriste svaku priliku da predimenzioniraju svoju bitnost, čvrsto zastupajući partijski, a ne javni interes, te digitalne platforme koriste gotovo isključivo u te svrhe.

Zato pozivamo aktere predstojećih lokalnih izbora, da učine sve, da u završnici kampanje građani ne budu taoci privatnih neukusnih prepucavanja, te da poštujući jedni druge prilikom sučeljavanja mišljenja, upoznaju građane sa svojim četvorogodišnjim planovima i programima.

Marko Pejović, programski direktor UZOR-a